Zastarelost potraživanja i obaveza

Za utvrđivanje realnog finansijskog rezultata u strukturi ukupne imovine privrednog društva, odnosno preduzetnika i realnog stanja potraživanja i obaveza na kraju poslovne 2012. godine, veoma je važno da se utvrdi bonitet potraživanja i obaveza sa stanovišta njihove naplativosti i utvrđivanje njihove zastarelosti.

Najznačajnija pitanja u vezi sa zastarelošću obaveza i potraživanja utvrđena su odredbama člana 360. do 393. Zakona o obligacionim odnosima.

Zastarelošću prestaje pravo poverioca da zahteva ispunjenje obaveze.

Zastarelost nastupa kad protekne zakonom određeno vreme u kome je poverilac mogao zahtevati ispunjenje obaveze. Zastarelost počinje teći prvog dana posle dana kad je poverilac imao pravo da zahteva ispunjenje obaveze. Zastarelost nastupa kad istekne poslednji dan zakonom određenog vremena.

Kad zastari glavno potraživanje, zastarela su i sporedna potraživanja, kao što su potraživanja kamata, plodova, troškova, ugovorne kazne.

Ugovorne strane ne mogu pravnim poslom odrediti duže ili kraće vreme zastarelosti od onog vremena koje je određeno zakonom, što znači da su odredbe o rokovima zastarelosti imperativne.

Ugovorne strane mogu ugovorom ugovoriti rok dospelosti za plaćanje, a taj rok se može promeniti ugovaranjem novog roka plaćanja zaključenjem aneksa ugovora, pa se tada menja rok od kojeg počinje da teče zastarelost.

Ako dužnik ispuni zastarelu obavezu, nema pravo zahtevati da mu se vrati ono što je dao, čak i ako nije znao da je obaveza zastarela.

 

Rokovi zastarelosti

Zakonom o obligacionim odnosima su propisani različiti rokovi zastarelosti a neke od njih ćemo navesti u daljem tekstu.

Opšti rok zastarelostiiznosi deset godina za potraživanja, ako zakonom nije određen neki drugi rok zastarelosti, i propisan je odredbom člana 371. Zakona o obligacionim odnosima.

Međusobna potraživanja iz ugovora u prometu roba i usluga, kao i potraživanja naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima,zastarevaju za tri godine, s tim što zastarevanje teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu (član 374. Zakon o obligacionim odnosima).

Povremena potraživanja (potraživanja povremenih davanja koja dospevaju godišnje ili u kraćim određenim razmacima vremena) kao što je potraživanje kamate, potraživanje izdržavanja,zastarevaju za tri godine od dospelosti svakog pojedinačnog povremenog potraživanja (član 372. Zakona o obligacionim odnosima).

Samo pravo iz koga proističe povremeno davanje zastareva za pet godina, računajući od dospelosti najstarijeg neispunjenog potraživanja.

Potraživanje po osnovu zakupnine zastareva za tri godine (član 375. Zakona o obligacionim odnosima).

Potraživanje naknade prouzrokovane štete zastareva za tri godine od kada je oštećeni saznao za štetu i za lice koje je štetu učinilo (član 376. Zakona o obligacionim odnosima). Potraživanje za naknadu nastale štete u svakom slučaju zastareva za pet godina od kada je šteta nastala.

Potraživanja utvrđena pravnosnažnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog organazastarevaju za deset godina (član 379. Zakona o obligacionim odnosima).

U roku od jedne godine zastarevaju sledeća potraživanja (član 378. Zakona o obligacionim odnosima):

  1. potraživanje naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimničarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka odnosno usluga izvršena za potrebe domaćinstva;
  2. potraživanje radio-stanice i radio-televizijske stanice za upotrebu radio-prijemnika i televizijskog prijemnika;
  3. potraživanje pošte, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i poštanskih pregradaka, kao i druga njihova potraživanja koja se naplaćuju u tromesečnim ili kraćim rokovima;
  4. potraživanje pretplate na povremene publikacije, računajući od isteka vremena za koje je publikacija naručena.

Kod ugovora o osiguranju potraživanja ugovarača osiguranja, odnosno trećeg lica iz ugovora o osiguranju života zastarevaju za pet, a iz ostalih ugovora o osiguranju za tri godine, računajući od prvog dana posle proteka kalendarske godine u kojoj je potraživanje nastalo, s tim da u svakom slučaju potraživanje zastareva kod osiguranja života za deset, a kod ostalih za pet godina od prvog dana posle proteka kalendarske godine u kojoj je potraživanje nastalo.

Potraživanja osiguravača iz ugovora o osiguranju zastarevaju za tri godine.

U slučaju kada kod osiguranja od odgovornosti trećeg, oštećeno lice zahteva naknadu od osiguranika, ili je dobije od njega, zastarevanje osiguranikovog zahteva prema osiguravaču počinje od dana kada je oštećeno lice tražilo sudskim putem naknadu od osiguranika, odnosno kad ga je osiguranik obeštetio (član 380. Zakona o obligacionim odnosima).

 

Prekid zastarevanja

Prekid zastarevanja nastaje usled priznanja duga od strane dužnika. To priznanje se može učiniti izjavom poveriocu ili na posredan način, kao što su davanje otplate, plaćanje kamate, davanje obezbeđenja.

Prekid zastarevanja nastaje i podizanjem tužbe i svakom drugom poveriočevom radnjom preduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom, u cilju utvrđivanja, obezbeđenja ili ostvarenja potraživanja.

Ukazujemo da za prekid zastarevanja nije dovoljno da poverilac pozove dužnika pismeno ili usmeno da obavezu ispuni. Dostavljanje opomene ili poziva za ispunjenje obaveze ne prekida zastarevanje.

Mnogo je pitanja postavljano da li potpisivanje izvoda otvorenih stavki ima značaj priznanja koje prekida zastarni rok ili ne. Iz tog razloga, posebno ukazujemo da stav zauzet na Savetovanju sudija trgovinskih sudova Srbije iz septembra 2009. godine u Donjem Milanovcu koji glasi:

"Izvod iz otvorenih stavki potpisan od strane statutarnog zastupnika ili drugog lica koje ima izričito ovlašćenje (punomoćnik po zaposlenju) predstavlja prizanje obaveze i kao takvo prekida zastarni rok (čl. 387. Zakona o obligacionim odnosima), odnosno ako je isti istekao predstavlja odricanje od već nastale zastarelosti (čl. 365 i 366. Zakona o obligacionim odnosima).

Priznanje određenog novčanog iznosa, dato kroz IOS obrazac predstavlja priznanje obaveze iz određenog pravnog posla, ali ne isključuje pravo dužnika da osprava samo visinu neizmirene obaveze ili da dokazuje da ta obaveza proističe iz nekog drugog a ne utuženog pravnog odnosa."

Posle prekida, zastarevanje počinje teći iznova, a vreme koje je proteklo pre prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastarelost. Zastarevanje koje počinje teći iznova posle prekida, navršava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom određeno za zastarevanje koje je prekinuto.

Sud se ne može obazirati na zastarelost ako se dužnik nije na nju pozvao. Ona ne proizvodi dejstvo svojim nastupanjem, već dužnik mora da odluči da li da istakne prigovor ili ne. Prigovor se može isticati u toku celost sudskog postupka.

Zastarelost potraživanja i obaveza je regulisana i drugim propisima i to: Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji, Zakonom o privrednim društvima, Zakonom o menici, Zakonom o radu i Zakonom o stečaju. O rokovima i uslovima zastarelosti po navedenim propisima ćemo pisati u sledećim brojevima.

Komentari

No one commented on this post yet. Be the first one to share your toughts!

Dodaj novi komentar

Sigurnosni kod<span></span>